Blatnica

Naziv sela Blatnica je slavenskog podrijetla, a postoji više teorija o porijeklu imena. Po jednoj teoriji ime potječe od prirodnog obilježja kraja koji u jednom dijelu ima močvarno područje. Druga teorija je da naselje, koje se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Broćanske visoravni, ime dobilo po povezanosti s Mostarskim blatom. Naime, kroz naselje je vodio najprirodniji i najlakši put iz Brotnja u Mostar. Treća teorija kaže da je ime Blatnica nastalo po vrsti groždja »Blatini«, koja se u ovom kraju odavno uzgaja.

Gornja Blatnica se nalazi na kršovitom području, gdje ima malo sitnog raslinja, hrastove i borove šume.  Pored ceste koja vodi prema Donjoj Blatnici tj. na samoj međi između ta dva sela nalazi se izvor žive vode, odavnina zvan Bubanj Dolac.

Osim naziva Blatnica, iz srednjeg vijeka potječu i sljedeći nazivi koji se nalaze na području ovoga mjesta, a to su: Gradina, Predivište, Garišta, Šenkovina, Kaštun, Ulica, Spanaćevac i Repište. Blatnica se prvi put spominje 1477. godine (prema knjizi “Povijest Brotnja – od najstarijih vremena do 1878. godine). Prema popisu iz 1892. godine u Gornjoj Blatnici bile su 32 obitelji, u kojima je živjelo 234 člana.

Donja i Gornja Blatnica su pripadale istoj župi »Brotnjo«, ali su 1868. razdjeljene tako da je Donja Blatnica pripala tada osnovanoj župi  Čerin (1864.), a Gornja Blatnica je ostala u sklopu stare župe matice Gradnići u Brotnju.

Mjesto Gornja Blatnica nalazi se na sjevernom dijelu općine Čitluk – Brotnjo. Graničnu crtu ima s  dvije općine Mostar i Široki Brijeg kao i sa mjestima u tim općinama; Kruševo, Podgorje, Ljuti Dolac i Biograci.

Mjesto ima 450 stanovnika  u 113 domaćinstava. Filijalna crkva u G.Blatnici posvećena je Srcu Isusovu. Gradnja stare crkve trajala je od 7.srpnja do 14. prosinca 1969. godine, kada je blagoslovljena i kada se u njoj počelo obavljati bogoslužje.  Zaštitnik G. Blatnice je Srce Isusovo, od 2000.-te godine. Prije toga crkva u G.Blatnici je nosila ime po zvonu koje se nalazi uz crkvu »Zvono porođenja Isusova«.

Zvono u G. Blatnici napravljeno je 1938. g. u Zagrebu. Salio ga je Kvirin Lebiš. Na zvonu stoji napisano: “U čast porodjenja Isusova – Gornja Blatnica 1938. god.” Kad je te godine zvono dovezeno u G. Blatnicu, najprije je bilo postavljeno na tri drvene grede. Na njima je stajalo sve dok 1953. g. nije podignut zvonik. Zvono je eleltrificirano sredinom 90-ih godina 20. stoljeća.

Godine 2007., za vrijeme službovanja fra Marinka Šakote u župi Gradnići, u Gornjoj Blatnici blagoslovljena je nova crkva Presvetog Srca Isusova. Gradnja je trajala od 08. travnja 2005. kada su započeli pripremni radovi do 10. lipnja 2007. godine.  Crkvu je 15. lipnja iste godine blagoslovio fra Ivan Sesar, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. 19. lipnja 2009. godine blagoslovljena je mrtvačnica iz koje danas na posljednji počinak šaljemo svoje pokojnike. Mrtvačnica u Gornjoj Blatnici je prvi objekt te vrste u Brotnju.

U samom mjestu kao i cijelom Broćanskom kraju malo koje kućanstvo ne obrađuje vinovu lozu. Osim toga na brdu Trtle, postoji plantaža vinove loze na 30 hektara u vlasništvu Vinarije Čitluk. U blizini plantaža nalazi se novosagrađeni Lovački Dom. Mjesto je poznato i po nalazištima rude Boksit, koja se eksploatira  od 1950. godine pa sve do današnjih dana.

Prezimena žitelja Gornje Blatnice su: Vučić, Bulić, Galić, Tomić, Kvesić, Rozić, Soče, Bevanda, Bartula, Sušac, Bojčić, Grbavac, Tolj, Buhovac, Ćorić, Primorac, Puljić, Miloš.